U organizaciji Dijabetičke udruge Slatina danas (utorak) je u Gradskoj knjižnici Viktora Žmegača u Slatini održano edukativno predavanje pod nazivom „NA CRVENO STANI! Šećerna bolest kao gospodar zdravlja SRCA I KRVNIH ŽILA“.
Predavanju se odazvao velik broj članova Dijabetičke udruge Slatina i zainteresiranih građana koji su imali priliku doznati više o utjecaju dijabetesa na srce i krvne žile, čimbenicima rizika te mogućnostima prevencije i očuvanja zdravlja.
O ovoj važnoj temi govorila je dr. med. spec. kardiologije Ana Zasimenko, koja je kroz stručno, zanimljivo i slikovito izlaganje približila okupljenima važnost brige o kardiovaskularnom zdravlju, osobito kod osoba sa šećernom bolešću.
Uvodno se u ime organizatora obratila potpredsjednica Dijabetičke udruge Slatina Greta Perković, istaknuvši kako je predavanje održano u sklopu projekta „Slatki za Slatinu“, pod pokroviteljstvom Grada Slatine.
– Edukativna predavanja organiziramo za članove udruge i zainteresirane građane grada Slatine s ciljem edukacije i učenja o tome kako prevenirati određena zdravstvena stanja. Ovoga puta odlučili smo se za kardiologiju kako bismo naučili više o tome kako šećerna bolest utječe na rad srca i krvnih žila, – istaknula je Perković, zahvalivši dr. Zasimenko na izdvojenom vremenu i zanimljivom predavanju kojim je približila kardiološki aspekt šećerne bolesti.
Dr. Zasimenko predavanje je započela pitanjem: „Što kardiolog radi?“ Pritom je okupljene potaknula da razmisle o tome što liječnik promatra, o čemu razmišlja i na što obraća posebnu pozornost tijekom razgovora s pacijentom.
Naglasila je kako posao liječnika ne obuhvaća samo prepoznavanje i liječenje trenutačnih zdravstvenih tegoba, nego i promišljanje o dugoročnom zdravlju pacijenta te kvaliteti njegova života u godinama koje dolaze.
– Ako želim biti kvalitetan liječnik i svoj posao odraditi onako kako treba, moram prije svega riješiti vaš akutni problem, ako ste došli s akutnim problemom, kako bi vam bilo bolje sutra i za tjedan dana. Ali istodobno moram razmišljati o tome što će biti za deset, petnaest ili dvadeset godina. I ne samo o tome hoće li moj pacijent biti živ, nego i kakva će biti kvaliteta njegova života, – pojasnila je dr. Zasimenko.
U nastavku je govorila o čimbenicima rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, podijelivši ih na nepromjenjive, poput dobi, spola, obiteljske anamneze i genetike, te promjenjive, na koje se može utjecati odgovarajućim životnim navikama i liječenjem. Među njima su arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi, pušenje, šećerna bolest, pretilost, tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, pretjerana konzumacija alkohola, kronični stres i poteškoće povezane s mentalnim zdravljem.
Poseban naglasak stavila je na šećernu bolest kao jedan od važnih čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila, objasnivši kako dugotrajno povišene vrijednosti glukoze u krvi mogu oštetiti krvne žile i povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Govoreći o povezanosti dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, dr. Zasimenko upozorila je kako šećerna bolest može dugo napredovati bez izraženih simptoma, dok se njezine posljedice ne moraju primijetiti sve do pojave komplikacija.
– Šećerna bolest jedan je od najčešćih, a rekla bih i najopasnijih čimbenika rizika za zdravlje srca i krvnih žila, uz povišeni krvni tlak i masnoće u krvi. Ti su pacijenti posebno osjetljiva skupina jer šećerna bolest ne boli sve dok ne izazove komplikacije, – istaknula je dr. Zasimenko.
Pojasnila je kako nekontrolirana šećerna bolest može pridonijeti oštećenju krvnih žila i povećati rizik od koronarne bolesti srca, angine pektoris i infarkta miokarda. Posljedice se mogu očitovati i na drugim dijelovima organizma, uključujući mozak, gdje raste rizik od moždanog udara, te na perifernoj cirkulaciji, osobito u nogama i stopalima. Oštećenja živaca i krvnih žila mogu dovesti do dijabetičkog stopala, a u najtežim slučajevima i do amputacije.
Upravo zato, naglasila je, pravodobno prepoznavanje rizika, redovite liječničke kontrole i dobra regulacija šećerne bolesti imaju iznimnu važnost u očuvanju zdravlja i sprečavanju komplikacija.
Govoreći o prevenciji i liječenju, dr. Zasimenko istaknula je da je promjena životnog stila često najteži, ali i vrlo važan korak prema boljem zdravlju. Uz pridržavanje liječničkih preporuka i redovito uzimanje propisane terapije, važnu ulogu imaju dobra regulacija krvnog tlaka i masnoća u krvi, održavanje primjerene tjelesne težine, zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost.
Posebno se osvrnula na strah i otpor koji pojedini pacijenti osjećaju prema uvođenju inzulinske terapije, naglasivši važnost povjerenja u liječnika i razumijevanja da se odgovarajućim liječenjem može znatno poboljšati regulacija glukoze u krvi.
Kada je riječ o prehrani, pojasnila je kako zdrava prehrana ne znači nužno strogu dijetu ili gladovanje, nego raznovrsne i uravnotežene obroke prilagođene potrebama pojedinca i kvalitetnim namirnicama dostupnima u njegovu okruženju. Važno je, pritom, nastojati održavati što stabilnije vrijednosti glukoze u krvi te izbjegavati velike oscilacije koje mogu nastati zbog preskakanja obroka i naknadnog prejedanja.
Uz prehranu i terapiju, važni su i svakodnevno kretanje, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san te dovoljan unos tekućine. Iako se ti koraci na prvi pogled čine jednostavnima, njihovo dosljedno provođenje često zahtijeva promjenu ustaljenih navika i načina života.
Na kraju predavanja dr. Zasimenko uputila je okupljenima jednostavnu, ali važnu poruku – potrebno je osluškivati vlastito tijelo, ne zanemarivati znakove koji upućuju na zdravstvene tegobe i pravodobno se obratiti liječniku.
– Naše tijelo puno je pametnije nego što mislimo. Kada nam šalje signale da nešto nije u redu, vjerojatno postoji razlog za to i ne trebamo se bojati obratiti liječniku. Trebamo slušati liječničke savjete i nastojati sami učiniti što više za svoje zdravlje. Nitko nam ne može bolje pomoći da poboljšamo kvalitetu života od nas samih. Stavimo sebe na prvo mjesto, – poručila je dr. Zasimenko.
Ovo edukativno predavanje, osim što je istaknulo važnost informiranja, prevencije i odgovornog odnosa prema vlastitom zdravlju, članovima Dijabetičke udruge Slatina i ostalim sudionicima pružilo je korisne smjernice za svakodnevni život s dijabetesom te očuvanje zdravlja srca i krvnih žila.
(mf; Foto: Mihaela Feldi)
